Dvorci Srbije

Zgrada Ministarstva finansija Kraljevine Jugoslavije (Zgrada Vlade Republike Srbije)

Beograd

Zgrada Ministarstva finansija Kraljevine Jugoslavije, u kojoj se danas nalazi Vlada Srbije, nalazi se u ulici Kneza Miloša 22. Zgrada je izgrađena između 1926. i 1928. godine na mestu nekadašnjeg finansijskog parka. Planove za zgradu, kao i izgradnju trećeg sprata 1938. godine, izradio je arhitekta Nikola Krasnov, najznačajniji ruski arhitekta koji je radio u Beogradu u međuratnom periodu.

Po konkursu za Palatu državnih monopola i Ministarstva finansija iz 1908. godine, zgrada je projektovana kao administrativni centar, smeštena na raskrsnici ulica Kneza Miloša i Nemanjine, preko puta Ministarstva Vojske izgrađenog 1895. godine. Prema uslovima konkursa, učesnicima se davala stilska sloboda, uključujući i mogućnost primene srpskih motiva. Na konkursu su mogli učestvovati isključivo stvaraoci slovenskog porekla iz Kraljevine Srbije i inostranstva, a sedmočlani žiri je bio sastavljen od stranih i domaćih predstavnika. Na konurs je prispelo jedanaest radova, od čega je danas identifikovano svega pet: ruski tandem Vasiljev i Kričinski, češki arhitekta František Blažeka, kome je pomagao profesor Horžica, domaći duet Nikola Nestorović i Dragutin Đorđević i samostalni nacrti, koje su priložili Vladimir Popović i Momir Korunović. Na konkursu je odabran projekat Kričinskog i Vasiljeva pod indikativnom šifrom „Ujedinjena Srbija”, kao najkompletniji i najprikladniji propisanom program kao superioran u odnosu na ostale. Uprkos pohvali i dodeljenoj nagradi od sedam hiljada dinara, projekat nije realizovan, zbog kriza i ratova u periodu (1908–1918).

Početkom 1924. godine ponovo je raspisan konkurs za novu zgradu za Ministarstvo finansija. Rezultati konkursa objavljeni su u avgustu iste godine. Prva nagrada nije dodeljena, a druga nagrada pripala je kompaniji „Arhitekt“ koju je vodio tada veoma popularni Dragiša Brašovan, iako ovaj plan nije sačuvan. Verovatno nezadovoljni spoljašnjim izgledom objekta, invesititori su naredne 1925. organizovali novi konkurs za projekat fasade, uz uslov da bude projektovana u srpsko-vizantijskom stilu. Udruženje arhitekata jugoslovenskih inženjera je ovu odluku ocenilo samovoljnom, te je svojim članovima preporučilo da ne učestvuju na konkursu pod takvim uslovima. Uprkos protestima, konkurs je ipak održan i na njemu je učestvovalo pet autora. Međutim, invesititor je najednom promenio odluku i projektovanje Ministarstva finansija odlučilo da poveri Nikoli Krasnovu. Novi elaborat je izrađen u duhu ruskog akademizma, za manje od dva meseca, mada na idejnim skicama postoji i potpis Nikole Nestorovića.

Objekat je izgrađen na nepravilnom kvadratnom planu i ima unutrašnje dvorište. Fasade su karakteristične za akademski stil, sa masivnim pilastrima između prvog i drugog sprata – venci čine ukrašene izbočine; sa prozorskim okvirima i pilastrima pomažu da se fasadi da ritam i da se postigne monumentalan efekat. Najornamentiraniji deo je ugao zgrade, čija je vertikalnost naglašena kupolom, na čijem je vrhu bronzana skulptura koja prikazuje Jugoslaviju; ova skulptura je delo Đorđa Jovanovića, koji je autor i drugih figurativnih predstava fasade: Plodnost, sa svojim rogom izobilja, Umetnost, Industrija i Merkur (bog trgovine). Izbor ovih motiva ilustruje izvorni poziv građevine.

Zgrada Ministarstva finansija Kraljevine Jugoslavije predstavlja izuzetan primer beogradske arhitekture iz međuratnog perioda; smatra se najvažnijim delom arhitekte Krasnova. Teško uništenje krila zgrade prema ulici Kneza Miloša, sa oštećenjem krova do podruma, prouzrokovano je direktnim udarom tokom NATO bombardovanja SRJ 1999. godine, ali je kasnije zgrada obnovljena.