Dvorci Srbije

Zavičajni muzej

Knjaževac

Zavičajni muzej Knjaževac nalazi se u Karađorđevoj ulici br. 15, u zgradi koja je sagrađena 1906. godine kao dvojna porodična stambena zgrada u vlasništvu porodice Sibinović, nekadašnjih vlasnika rudnika „Dobra sreća“ u Vini. Ta godina se nalazi ispisana iznad glavne kapije. Suštinski, predstavlja dve odvojene kuće koje su simetrično spojene kapijom i istim dvorištem, a identične su – „kuće bliznakinje“, preteče „dvojnih kuća“ koje su kasnije postale veoma popularne. One su izvanredan primer građanske arhitekture, sa karakteristikama značajnim za početak 20. veka – “belle époque” sa elementima eklekticizma.

Obe su kuće žute boje sa belim ukrasima, što je reminescencija na klasicističko doba, kao i doba baroka i «copfa» iz obližnje Austro-Ugarske. U tom smislu možemo reći da arhitekta slobodno meša elemente različitih stilova, i ovo koincidira sa tadašnjim težnjama kulturnog približavanja Habsburškoj monarhiji. Kapija iskazuje barokne težnje, a na dva vrha su bile postavljene dve statue, od kojih je sačuvana samo jedna, srpskog seljaka u narodnoj nošnji. Druga statua je, kako se vidi sa starih slika, statua žene u narodnoj nošnji sa malim detetom, ali ona je uništena. Iznad i ispod prozora nalaze se barokne štukature, a svi ukrasi su akcentuirani belom bojom na žutoj podlozi fasade. Na bokovima krova nalaze se barokni ukrasi u vidu stilizovanih vaza. Ograda je od kovanog gvožđa, kao i rešetke na prozorima. Ulaznu kapiju krase dva slepa stuba ne sasvim određenog stila.

Za potrebe muzeja 1982. godine je obezbeđen objekat, a renoviranjem 1985. godine zgrada dobija novi izgled. Arhitekta Simo Glišić, od 1987. godine u narednih dvadeset godina radio je na uređenju prostora muzeja, dok 1996. godine sa završtkom radova na sanaciji i adaptaciji jednog krila zgrade muzeja, dobija se nova koncepcija i prezentacija. Objekat je skoro renoviran. Krov i fasada su u odličnom stanju.

Ulaz u objekat dozvoljen je posetiocima muzeja.