Dvorci Srbije

Zgrada starog načelstva

Vranje

Dok se u zapadnoj Evropi stvarala secesija sa dubokim pogledom u prošlost, kao što je Srednji vek ili gotika, u Srbiji je nastajao paralelni stil koji je takođe uvodio kitnjastost, i bio pogledom usmeren u Srednji vek, i reminscencijama na srpsku prošlost, bogatu arhitekturom i minucioznim detaljima ukrašavao nove zgrade. U Beogradu je najpoznatiji arhitekta ovog novog stila bio Korunović, ali je zajedno sa njim u oblikovanju «srpske secesije» učestvovao i Petar Popović, koji je projektovao ovo zdanje.

Zgrada starog načelstva u Vranju se nalazi u ulici Peti kongres br. 1. Zgrada Starog načelstva je podignuta 1908. godine, za potrebe administracije Okružnog načelstva i danas zgrada predstavlja kulturno dobro od velikog značaja. A kako i ne bi, kada je apsolutno najlepša u Vranju i poseduje sve osobine svog stila u najvećoj meri, sa upečatljivom crveno-zlatnom fasadom, kao kod kakvog manastira moravske škole.

Ukoliko poslušamo stručno mišljenje, dobijamo sledeće. Zgrada Načelstva se sastoji iz suterena, prizemlja i sprata i građena je kao objekat sa asimetričnom osnovom, u odnosu na njeno ugaono rešenje. Uslovljena položajem na uglu ulica, zgrada poseduje asimetričnu osnovu. Monumentalni ugaoni rizalit je posebno naglašen, tu je i izdignuti glavni ulaz, zajedno sa bočnim traktovima (različitih osnova i dimenzija uslovljenih oblikom parcele).

Zgrada je akademski komponovana. Dekorativna obrada fasade podražava vizantijski stil građenja. Dominantni motivi su preuzeti iz moravske škole (polihromna obrada postignuta naizmeničnim smenjivanjem traka u malteru i redova fasadnih opeka, rozete, lučni otvori, reljefne trake od terakote, prepleti, polukolonete, venci).

Unutrašnjost je funkcionalno rešena. U središnjem delu objekta se nalazi ulazni hol sa monumentalnim stepeništem, koje vodi do svečane sale na spratu i iz koga polaze hodnici za bočne traktove, gde su smeštene kancelarije. Obrada enterijera koja je inspirisana srpskim srednjim vekom je najbogatija u svečanoj sali, ulaznom holu i na dekorativnim parapetima stepenišne ograde hola – štuko dekoracija, profilacija, polihromija, plafonske površine sa ukrasnim bordurama i seko-scene Paje Jovanovića i Uroša Predića sa temama iz nacionalne istorije, čime se upotpunjuje nacionalni stil i «rivajvl» srednjovekovne istorije Srba na ovim prostorima, posle odlaska Osmanlija, što je i bio cilj arhitekte.

Konzervatorski radovi na objektu su rađeni 1997. godine. U zgradu je dozvoljen ulaz. Trenutno je u njoj birokratski centar Pčinjskog okruga. Bez vidljivih oštećenja, u dobrom stanju.