Dvorci Srbije

Kuća kralja Petra („Petrova kuća“)

Oplenac

Prvi Karađorđević koji je rešio da se u graditeljskom smislu vrati u domovinu svog junačkog pretka Karađorđa, na Oplenac, bio je Petar I. Njegovu kuću, zbog kraljevog jednostavnog karaktera, često nazivaju i prosto „Petrova kuća“. Zanimljivo je da je kralj postao njen stanovnik sasvim – slučajno.

Naime, kada su započeli radovi na izgradnji Oplenačke crkve, zapadno od nje, sazidana je crkvena kuća, namenjena parohu crkve. Zidana je po projektu Koste J. Jovanovića 1910. godine, kao privremena zgrada, ali joj je sudbina namenila trajnu namenu.  Kuća je imala šest prostorija, u kojima je trebalo da stanuju graditelji crkve, kao i paroh, te je građena svrhovito: ispod zgrade urađen je podrum za smeštaj alata i građevinskog materijala. Međutim, pojavio se neočekivani gost: u nju se, pre svih, uselio kralj Petar, da bi mogao da nadgleda kako teku radovi na njegovoj omiljenoj crkvi. Stoga je i prozvana «Petrova kuća». Stari kralj je sedeo u svojoj stolici ispred kuće i vredno beležio sve šta je rađeno. Petar I je tu imao i svoj radni kabinet, a u lepo opremljenom salonu primao je goste. Inače je voleo da boravi u ovoj kući i uživao je u lepom pogledu, koji se odatle pruža na zadužbinu i ceo kraj.

Boravio je tu do 1915. kada je nastupila evakuacija Srbije (Bugarska stupa u rat na strani Centralnih sila), a tada se kralj povlači preko Albanije. Kralj se vratio 1918. godine i boravio u njoj do svoje smrti 1921. godine. Posle toga, kuća postaje dom direkcije zadužbinskog imanja, a počev od 1935. je Kraljevski muzej venaca, poklona i relikvija, što je bila zbirka koja se tokom godinama uvećavala. U njoj su bili izloženi mnogobrojni venci položeni na odar kralja Petra I, kao i kralja Aleksandra I, posle marseljskog atentata 1934. Neki od ovih venaca izrađeni su od čistog zlata, srebra, bronze i drugih vrednih materijala, te je zbirka bila veoma vredna.

Zanimljivo je da je tokom Drugog svetskog rata blago Karađorđevića evakuisano na Oplenac, ali je Georg Nojhauzen, Geringov čovek od poverenja, ubrzo došao u Petrovu kuću i sistematično popisao sadržaj umetnina, a vredno delo «Tajna večera», kojim je Gering, ljubitelj umetnina, bio fasciniran, verujući da ima nadnaravne moći, preneto je u Berlin, da bi posle silnih peripetija bilo vraćeno Jugoslaviji, preko tadašnjeg međunarodnog suda pravde 1947. godine. Presudnu ulogu u tome odigrao je Anton Topić Mimara, Titov poverenik za povraćaj umetnina.

Godine 1947. je zatvorena za javnost, kada je Karađorđevićima zabranjeno da se vrate i kad im je imovina konfiskovana. Rad Zadužbine bio je ugašen, imovina razvučena, a vredni eksponati su odneti. Kuća je bila prepuštena da propadne, kao neželjeni svedok monarhističke prošlosti.

Zadužbina kralja Petra I na Oplencu je obnovljena 1993. U kući su sada izloženi dokumenti, kao i lični predmeti članova kraljevske porodice koji imaju veliku vrednost. Petrova kuća danas je muzej-galerija sa tematskim postavkama vezanim za dinastiju Karađorđević.

Arhitektonski, građena je kao omaž šumadijskim kućama koje su ovde postojale vekovima. Posebno su zanimljivi ukrasi na fasadi koji su omaž moravskoj školi arhitekture, kao i crveno-bele pločice, koje krase fasadu oko rozete i prostor iznad prozora. Uobičajeno, donji deo kuće je od kamena, a gornji od opeke, nalik na seoske kuće.

Kuća je u dobrom stanju, i otvorena je za posetioce.